Bolest slična gripi prvi put se spominje 500. godine prije Krista u Grčkoj. Godine 1170. je zabilježena u Engleskoj, a 1358. godine u Italiji kada dobiva ime Influenca što na talijanskom znači „influenza di fredo“ ili utjecaj hladnoće. Kod nas se udomaćio naziv gripa, koji dolazi od francuske riječi „gripare“, što znači zgrabiti ili ščepati, a koji najbolje opisuje kako započinje sama bolest – naglo i jako stezajuće.
Gripa se, u pravilu, javljala u siječnju, najhladnijem mjesecu u godini. Prve se pandemije ili obolijevanja, u cijelom svijetu u istoj sezoni, bilježe 1580. godine u Aziji, a više od stoljeća poslije, 1700., u Europi.
Pandemije influence do sada su obilazile svijet kao uzastopni valovi i nije postojao način da se spriječi širenje novog pandemijskog soja virusa influence. Novi virusni soj mogao bi dosegnuti sve dijelove svijeta i inficirati svakog čovjeka u razdoblju od samo nekoliko godina. Jedan od karakterističnih znakova pandemije jest pomicanje povećane smrtnosti u mlađih osoba, do 60. godina starosti.
1918.
Prva pandemija influence u dvadesetom stoljeću, tzv. „Španjolska gripa“, izazvana virusom tipa A (H1N1) bila je najgora pandemija u povijesti. Za vrijeme te pandemije bilo je zaraženo oko 200 milijuna ljudi, a umrlo ih je najmanje 50 milijuna, što je više nego u Prvom svjetskom ratu. Razlog tako velikog broja žrtava virolozi objašnjavaju činjenicom da su ljudi bili izmučeni glađu, bijedom i lošim životnim uvjetima koji su im prouzročili pad imuniteta, ali i nekim posebnim karakteristikama toga virusa. U to vrijeme još nije bilo antibiotika, koji su se pojavili tek iza Drugog svjetskog rata, pa se od bakterijskih infekcija, koje ponekad slijede gripu kao komplikacije, često umiralo.
1957.
Pandemiju 1957. godine uzrokovao je virus influence tipa A (H2N2) koji je doveo do tzv. „Azijske gripe“. Taj virus bio je mnogo blaži nego onaj odgovoran za pandemiju 1918. godine. Klinička slika oboljelih ovaj put je bila vrlo karakteristična i gotovo jednaka onoj u sezonskim epidemijama. Također, kod pacijenata s raznim kroničnim bolestima i u trudnih žena zabilježen je povećani rizik od plućnih komplikacija. Smatra se da je u toj pandemiji bilo zaraženo više od 9 milijuna ljudi.
1968.
Pandemija tzv. „Hongkonške gripe“ iz 1968. godine također je bila blažeg oblika, uzrokovana virusom influence A(H3N2), a smatra se da je broj umrlih dosegnuo brojku od 1 milijun. U SAD-u 50 % svih smrti uzrokovanih influencom dogodio se u dobnoj grupi ispod 65 godina. Sero-arheološkim ispitivanjima pokazano je da je većina ljudi starijih od 77 godina posjedovala protutijela na H3 antigene prije nego što su bili izloženi pandemijskom virusu te su ih ona zaštitila za vrijeme te pandemije.
Nakon 1968. godine zapažena je također jedna epizoda, kad je epidemija iz 1976. krivo bila proglašena pandemijom.
2009.
Zanimljivo je da popularni naziv 'svinjska gripa', koji se koristio za epidemiju koja je početkom 2009. godine krenula iz Meksika, uopće nije povezan uz životinje. Prvi slučaj zaraze zbio se u gradiću La Gloria, Veracruz u Meksiku, kada je 2. travnja 2009. od tkz. 'svinjske gripe 'obolio 4-godišnji Édgar Enrique Hernández. On se danas smatra "nultim pacijentom"i u međuvremenu se potpuno oporavio od posljedica zaraze.
